Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS ) i Sekcija za umetnost i dizajn keramike i stakla ove godine organizuje
15. Bijenale keramike Beograd.
Otvaranje izložbe: 26.12.2009. godine u 19 časova
Mesto održavanja izložbe: Kuća Legata, Knez Mihajlova 46
Radno vreme :
radnim danima: 13 – 19 časova; vikendom: 11 – 15 časova
Ova manifestacija je tradicionalna, održava se jubilarni petnaesti put i predstavlja pregled likovne scene u najvećim dostignućima umetnika – keramičara iz Beograda kao i keramičara koji su njihovi gosti.
Bijenale keramike Beograda se održava od 1978. godine u organizaciji ULUPUDS-a (Odbora sekcije keramike, koji je i Savet bijenala) s ciljem da na kvalitetan i nov način prezentuje savremena stremljenja keramičkog umetničkog stvaralaštva autora koji žive i rade u Beogradu.
Učestvuje 39. autora keramike, medju kojima su najznačajnija imena keramike Srbije, kao i mladi stvaraoci sa delimo koja su nastala u poslednje dve godine.
Tokom izložbe organizovaće se niz propratnih manifestacija, radionica,video projekcija i stručnih predavanja.
15. Bijenale keramike Beograd će se održati od 26. decembra 2009.- 15.januara 2010.godine u Kuci legata, u Knez Mihailovoj br. 46.
15. Bijenale keramike Beograda će imati četiri propratne manifestacije. Gostovanje makedonskog keramičara Filipa Fidanovsklog sa eksponatima na keramičkim pločama, izložba Srbobrana Kilibarde, člana sekcije za umetnost i dizajn keramike i stakla, sa eksponatima u staklu.Gostovanje Vojvođanske keramike sa eminentnim imenima keramike i autorska izložba „ Čutura – umetnost na kolu“.
Tokom Bijenala održaće se niz predavanja: Milice Bubanje o tehnici srebrne gline, predavanja Ane Sladojević i Marije Ličine o afričkoj keramici, Valentine Savić o erotici u keramici, kao i video prezentacije: Lane Rakanović, Filipa Fidanovskog, Ivana Albrehta, Olgice Kucine Jelić i Aleksandra Kucine.
Napominjemo da će 15. Bijenale keramike Beograda biti organizovano na visokom nivou, očekuje se veoma dobra posećenost od strane stručne publike , ljubitelja keramike , svih relevantnih medijskih kuća i štampanih sredstava javnog informisanja i nadamo se da ćemo biti u situaciji da sledeće organizujemo kao međunarodno.
Savet izložbe:
Mihajlo Petrović - predsednik Saveta, Marica Jovićević Petrović, Lana Tikveša, Biljana Rakić, Ivana Batalo Savić, Tatjana Dejanović, Danijela Golubović Zečević, Maja Škaljac Stanošević, Aleksandar Kucina, Ivana Rackov, Radenko Adnađ,
Žiri za nagrade:
Mirjana Isaković, Branislav Stajević, Dragana Palavestra, Katarina Lazić Vasiljević, Milan Blanuša
Kustos izložbe: Maja Škaljac Stanošević
Dizajn znaka ULUPUDS-a : Nikola Masniković
Stručna postavka izložbe: Aleksandar Kucina
Vizuelni identitet izložbe: Iva Rakić Iko
Često su nam prijatelji donosili raznu keramiku koja ih je podsećala kako na upokojene, svoje bližnje, tako je vezivana i za značajne događaje iz njihovih života. Razne posude, dekorativna keramika, slomljena, bez određenih delova, trebala je biti restaurirana. Kao i sve što nam predstavlja imperativ i ta vrsta posla je, ili bi trebalo da bude, sastavni deo posla svakog keramičara.
Sve ovo pišem u pomen i sećanje na pokojnog tasta, Maricinog oca, koji je nesumljivo, ostavio veliki trag u mom životu. Srećom, često je na početku našeg zajedničkog života bio svakodnevno prisutan te je viđao raznu defektnu, slomljenu keramiku donetu na restauriranje. Diskutujući tokom rada, davao je svoje predloge i sugestije, kako bi on to na mnogo bolji način uradio.Zato nas je prozvao „krpež majstori“ !
Mnogi su umetnici od toga napravili jedinstven stil, obeležje u keramici. Istorijsko nasleđe je takođe značajno uticalo te bih malo, o toj temi da se posvetim:
KINTSUGI (Japanski: zlatna stolarija) je japanska umetnost lepljenja slomljene keramike sa lakom smola, posute zlatom u prahu.Priča o KINTSUGI-ju potiče možda u XV veku, kada je šogun Ashikaga Yoshimasa poslao njemu dragu, slomljenu Kinesku posudu za čaj majstorima restauriraterima.Bio je veoma nezadovoljan kada su posudu vratili pa su se japanski majstori trudili da tokom vremena tehniku usavrše.Kolekcionari su kasnije bili toliko zaljubljeni u novu umetnost, da su neki optuženi za namerno razbijena keramička dela.KINTSUGI je postao obeležje za ceremoniju čaja.
Jedna od veoma značajnih izložbi za naš grad, juče sam je posetio i sa ne skrivenim oduševljenjem hoću u par reči da je analiziram.
Ne želim da objašnjavam ko je zapravo Mantegna već da ukažem na značaj Italijanskog kulturnog centra koji nas redovno obraduje sa izložbama od neprocenjivog značaja!
Ova izuzetna izložba budi u meni sećanja iz vremena studiranja u Italiji kada sam redovno posećivao kulturne spomenike. Nekoliko puta sam boravio u crkvi degli Eremitani i divio se ostacima fresaka.
Zašto je karakterističan rad Mantegne, jednog od najvećih slikara Renesanse? Pažnja gledaoca je usmerena na stvarni karakter i život perioda u kome je veliki umetnik stvarao. U pojedinim fragmentima na freskama, vidimo, za to vreme, karakteristična odevanja kao i frizure koje su krasile određene slojeve ljudi.
Najznačajniji osvrt izložbe kako kaže Direktor Italijanskog centra za kulturu, g-đa Marija Maca:
“Ogromna italijanska kulturna baština koja je vekovima bila izložena promenljivim istorijskim okolnostima, prošla je kroz mračne i ne uvek srećne trenutke. To je slučaj i sa kapelom Ovetari , umetnička dela crkve Eremitani u Padovi. Zahvaljujući tehničkim inovacijama italijanskih specijalista u oblasti restauracije, moglo se ostvariti ono što je bilo zapravo nemoguće: oživeti deliće iz prošlosti i vratiti ih savremenosti“
Zapravo radi se o metodi informatičke anastiloze, matematička procedura, koja deluje na digitalnom predstavljanju slika, u stanju da automatski i odgovarajućom aproksimacijom izračuna poziciju i orijentaciju na kojima se prvobitno nalazio svaki fragment. Takva procedura je preuzela tehničko ime iz terminologije arhitektonske restauracije.
Obzirom da se kod nas nalazi veoma veliki broj fragmenata na freskama širom crkava Srbije, ovaj metod bi bio od neprocenjivog značaja da rasvetli čitave freske i da nam otkrije istorijske tokove koju su nestali.
Pogledajte izložbu.
Taman smo zaboravili na taj, famozno davno obećani tekst, kad se pojavio iznenada! Malo smo i preboleli njegovo kašnjenje, malo smo se ušuškali kao beli beli medvedi a ON je stigao u pravi čas.
Euforija oko KOLONIJE se stišala. Sve se lepo završilo što možete pročitati u tekstovima o TREĆOJ KOLONIJI. Sam tekst nije loš ali je tipičan za Politikin Magazin.
Kolonija keramike “Dragačevksa terakota” predstavlja tradicionalno okupljanje akademskih umetnika koja bi mogla da preraste u međunarodno dešavanje od značaja kako za lokalnu sredinu tako i za čitav region.
Na ovaj način smo prezentovali širem auditorijumu šta i kako rade keramičari u centru Dragačeva - Guči.
Kao što sam već pisao u predhodnim tekstovima o koloniji:
Ovo je odličan period da se porazmisli o određenim nedostacima, manjkavostima i greškama da bi se naredne kolonije odvijale u znatno boljoj organizaciji.
Najveća mana i prosto glavni nedostatak je loša komunikacija sa medijima. U predstojećem periodu pored organizacije naredne kolonije glavni akcenat će biti na povezivanju i informisanju medija, te s tim i ovaj tekst iz Politikinog Magazina unosi dovoljnu dozu optimizma da se pristupi adekvatno poslu.
Šta ti misliš o tome?
U galeriji SULUJ je otvorena izložba ČUVARKUĆA 4 - USKRŠNJE SITNICE sa radovima umetnika keramičara i vajara posvećena obeležavanju Vaskršnjih praznika. Izložba je prodajnog karaktera.
Na izložbi će biti zastupljeni radovi umetnika keramičara koji već četvrtu godinu prate Uskršnje praznike odgovarajući na izazove male forme - Čuvarkuće, koja je okosnica ove prodajne izložbe.
Radno vreme galerije:
ponedeljak - petak: 11h - 18h
subota: 11h - 14h